Postoje turniri, a postoji Roland Garros. Dok se ostali Grand Slam turniri bore za titulu najprestižnijeg događaja u svijetu tenisa, pariška šljaka nosi posebnu auru – kombinaciju tradicije, ljepote i nemilosrdnog fizičkog i mentalnog izazova koji nema premca ni na jednoj drugoj podlozi.
Kraj maja i početak juna donose nam onu prepoznatljivu crvenu prašinu na stadionu “Roland Garros”, vreve tribina i mečeve koji ostaju urezani u pamćenju godinama, a mnogi koji vole sportsko klađenje na ovaj turnir ga isto tako sa nestrpljenjem iščekuju.
Kako turnir počinje 24. maja, vrijeme je da razmotrimo ko bi mogao da podigne trofej Mušketira i ko bi mogao da osigura sebi mjesto u istoriji jednog od najstarijih i najvažnijih teniskih spektakala na planeti.

Roland Garros je ime dobio po pioniru francuskog zrakoplovstva, heroju Prvog svjetskog rata. Međutim, teniska istorija ovog mjesta počela je još 1891. godine, kada je organizovan prvi Međunarodni teniski šampionat Francuske. U početku je bio zatvoren samo za tenisere iz Francuske i zemalja Francuske unije, dok su ga tek 1968. otvorili za profesionalce, što se smatra početkom ere Open tenisa.
Od tada, Roland Garros je postao poznat kao "Sveto mjesto" šljake – podloge koja usporava loptu i zahtijeva potpuno drugačiji tip igrača od onog koji dominira na travi Wimbledona ili tvrdim podlogama US Opena i Australian Opena. Na šljaci pobjednik ne smije samo da bude fizički spreman jer on mora imati strpljenje, moć da rekonstruiše poene koji traju i po dvadesetak razmjena, kao i mentalnu čvrstinu da se nosi sa najtežim bodovanjem u tenisu.
Rafael Nadal je nesporno najveće ime u istoriji ovog turnira. Španac je apsolutni rekorder sa čak 14 titula, što ga je proslavilo kao "Kralja šljake". Pored njega, Novak Đoković je osvajao Roland Garros tri puta, a Roger Federer jednom.
Kod žena, dominira Chris Evert sa sedam titula, Martina Navratilova ima dvije titule u ranijim titulama, dok je Iga Świątek postala sinonim za osvajanje pariške šljake prethodnih godina.

Teniski svijet ulazi u ovaj Roland Garros sa jasnom hijerarhijom, ali i sa nekoliko intrigantnih pitanja na koja odgovore možemo dobiti tek kada lopte počnu da se odbijaju od šljake.
Španac koji u venama nosi DNK šljakaša pobijedio je na Roland Garrosu 2024. godine i pokazao da je pravi nasljednik Nadalovog prijestolja na ovoj podlozi. Sa samo 22 godine, Alcaraz posjeduje fizičku snagu, brzinu i tehničke kapacitete kakve svijet tenisa nije viđao u kombinaciji od Federera. Njegova ekspresivna igra, sposobnost da podiže nivo kada je to najpotrebnije i izrazita ljubav prema šljaci čine ga centralnom figurom oko koje se gradi priča ovogodišnjeg Roland Garrosa.
Ukoliko Alcaraz koji je trenutno broj 1 na ATP listi dođe u Pariz u dobrom zdravstvenom stanju i formi kakvu je pokazivao na pješčanim turnirima u proljeće, teško je zamisliti ikog ko može da mu stane na put.
Italijan koji je trenutno svjetski broj dva dolazi na Roland Garros kao jedan od apsolutnih favorita. Sinner je u prethodnoj sezoni pokazao da je potpun igrač, sposoban da dominira na svakoj podlozi. Istina, šljaka nikada nije bila njegova najjača strana u poređenju s tvrdim podlogama, ali razvoj igre i nivo samopouzdanja koji nosi sa sobom kao lider ATP liste čine ga izuzetno opasnim.
Sinneru nedostaje samo Roland Garros da upotpuni kolekciju sva četiri Grand Slama, a ta glad za istorijskim uspjehom bit će dodatni motiv u Parizu.
Srpski as je prošle godine imao turbulentnu sezonu, ali Đokovića se nikada ne smije otpisati. Sa tri titule na Roland Garrosu i iskustvom koje nije mjerljivo, Nole u Parizu uvijek postaje posebna verzija sebe. Ako uđe u turnir u dobroj formi i bez zdravstvenih problema, imat će riječ o finalnim ishodima.
Đoković je jedan od onih igrača čija sama prisutnost mijenja dinamiku žrijeba i psihologiju rivala. I to nije malo.
Norvežanin Casper Ruud već je bio finalista Roland Garrosa i dokazao da se osjeća kao kod kuće na pariškoj šljaci. Zverev, Nijemac koji igra neke od svojih najboljih teniskih godina, također ne smije biti zanemaren. Oba igrača su u stanju da uđu duboko u žrijeb i ugroze top favorite.
U ženskoj konkurenciji, priča je mnogo jasnija. Poljakinja Iga Świątek je osvajala Roland Garros četiri puta u posljednjih šest godina i na šljaci igra tenis koji zvuči kao nešto između nauke i umjetnosti. Njena moć topspin udarca sa bekenda, fizička izdržljivost i mentalna stabilnost čine je apsolutnom favoritkinjom.
Jedina koja bi mogla da napravi iznenađenje jeste Aryna Sabalenka, aktuelna svjetska broj jedan, koja nastavlja da radi na svojoj igri na šljaci. Pored nje, Amerikanke Coco Gauff i Madison Keys su uvijek opasne na ovoj podlozi.
Osim čistog uživanja u tenisu na najvišem nivou, Roland Garros nudi i izuzetne prilike za one koji prate sport analitički. Šljaka je podloga koja smanjuje razliku između igrača, produžava poene i nagrađuje strpljenje i taktiku više od sirovog servisa, a što može dosta pomoći kod klađenja uživo na mečeve iz Pariza. To znači da favoriti mogu biti iznenađeni, a da dobro analiziran autsajder može proći daleko dalje nego što bi to tabela ATP rangiranja sugerisala.
Pored analize finalnih pobjednika, vrijedi pratiti i istorijske trendove: ko dolazi u Pariz u najboljoj formi sa prethodnih turnira na šljaci u Monte Carlu, Madridu i Rimu? Koji igrači su poznati po odličnim nastupima tokom dugih turnira i sposobni su da odigraju sedam mečeva visokog kvaliteta?
Roland Garros 2026. obećava još jedno fantastično poglavlje u istoriji ovog turnira. Bitka između Sinnera i Alcaraza za dominaciju u tenisu nastavlja se na najljepšoj sceni, dok Đoković čeka svoju šansu da napiše još jedno nevjerovatno poglavlje karijere.
U ženskoj konkurenciji, Świątek definiše eru, ali je svaki turnir nova mogućnost za iznenađenje.
Bez obzira na to da li ste strastveni ljubitelj tenisa, običan navijač ili neko ko prati sport iz analitičkog ugla, Roland Garros vam uvijek daje razloge da budete zaljepljeni za ekran. Istorija, strast i šljaka je kombinacija koja ne može da razočara.